Tekst i foto: Tena Arapović i Suzana Svečnjak
Koncert je započeo bendom Grč, koji je svojim post-punk/industrial zvukom odmah uveo publiku u svoju karakterističnu mračnu atmosferu. Frontmen benda, Zoran Štajdohar, već poznat po svojoj misteroznoj i teatralnoj pojavi, izašao je na pozornicu prekriven dugim crnim plaštom. Zvuk je bio težak i distorzirani, sa snažnin vokalima koji su se savršeno uklopili u ton njihovih pjesama. Kroz nastup smo imali priliku ne samo slušati ove iznimno interesantne glazbenike, već i vidjeti nekoliko različitih performansa među kojima izdvajam glavu bika koju je Zoff stavio na glavu i tako nastupao. Intenzivna energija koju su donijeli na pozornicu osjetila se u svakom kutku Boogaloo-a, a njihova izvedba nas je savršeno zagrijala za ono što je uslijedilo.
Nakon Grča, pozornicu je preuzeo Grad, kultni riječki bend poznat po svom urbanom rock zvuku i fenomenalnim tekstovima. Nakon mračne i mistične atmosfere, odmah su na sebi karakterističan način podigli atmosferu. Rekla bih da je svaki član isporučio glazbeni udar kojim su zadovoljili sve prisutne generacije; od onih koji su s njima odrastali, do onih koji s njima tek odrastaju!
Iako je Let3 večer prije odsvirao koncert “Jedina” u Vintageu, jučer je Boogaloo bio prilično pun, a bendovi Grč i Grad su se savršeno uklopili u show. Let3 je standardno odličan, uvijek dobro raspoloženi, spremni za zezanciju i dobru zabavu uz naravnu vrhunsku muziku i pjesme koje jedna za drugom podižu atmosferu. Sa svakom pjesmom je temperatura rasla, iako je bilo većina iz generacije X, bilo je i mlađe ekipe koji očito cijene dobar rock. Koncert su otvorili s pjesmom “Gambo” koja je mene osobno oduševila jer je dugo nisam čula na njihovim koncertima. Možda je i razlog dolaska na ovaj koncert nada da ću ćuti neke stvari koje već dugo nisam čula live. Nakon toga je uslijedila “U Rupi Od Smole”. Nemam druge riječi nego “jebeno”. Ne znam da li bi pjevala, skakala ili fotkala. Uspjela sam nekako izvesti sve, no možda alo na uštrb fotki, al kad te glazba ponese, jednostavno odeš. Dvije ljubavi na jednom mjestu, odlična mjuza i fotkanje. Nema boljeg. “Vjeran Pas” – tko može biti ravnodušan prema tome? Nitko, tako je bilo i sinoć, orilo je klubom i to je ta energija koju Let uvijek ostvari s publikom. Postanu jedno. Nije bilo stajanja, iako mi se Mrle činio malo umoran, a i Prlja je malo kašljucao ( Što ne čudi za obojicu s obzirom na večer prije), koncert su odradili vrhunski. Uz ostale hitove, Letovci su razvalili, a ne znam na kojoj su bile jače ovacije “Sokol”, “Izgubljeni” – naravno uz neizostavno perje. Taman nakon “Izgubljenih bend je stao možda na par sekundi da popiju vode jer je bilo prilično vruće, a iz publike se zaorilo “Riječke Pičke”. Prlja se našalio komentirajući ” No, krasno, mi dođemo u vaš lijepi Zagreb, a vi nama ovako”. Naravno, i nadodao, no mi ipak jesmo Riječke Pičke i krenula je još jedna ovacija. Prvi dio koncerta su završili “Kurcem u čelo” , no ekipa kako je bila raspoložena, vjerujem da bi se popeli na stage tražeći još. Naravno da su se vratili. Zvuk traktora i kreče “Mama ŠČ” , “Ero” i neizostavni “Profesor Jakov”. Prlja je rekao odsvirat ćemo vam još jednu i to je to. Zadnja stvar “Sam u Vodi” moj osobni psihodelični favorit je bio kako se kaže šećer na kraju. Ne znam zašto, no ta pjesma ima toliko svega u sebi da se ja naježim svaki puta kada je čujem. Svirali su više od dva sata, znojni, ali energični i odlično raspoloženi, To je Let3, to je bend kojeg cijenim i poštujem. Daju maksimum od sebe svaki put, radilo se o malom klubu ili nekoj velikoj dvorani, njima je svejedno. Oni svoj posao rade vrhunski i zato im kapa dole.